Prijeđi na sadržaj

Texas

Uredi veze
Izvor: Wikipedija
Teksas
Zastava savezne države Teksas Grb savezne države Teksas
Nadimak: Lone Star State
Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom Teksas
Glavni gradAustin
Najveći gradHouston
GuvernerGreg Abbot (RP)
Službeni jezik
Površina695.662 km²
 - Kopno676.587 km²
 - Voda19.075 km²
Stanovništvo (procj. 2000.)
 - Broj31.709.821
 - Gustoća42,9/km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
 - Datum29. decembra 1845.
 - Poredak28.
Vremenska zonaUTC-6/-5
Geografska širina25°50'S - 36°30'S
Geografska dužina93°31'Z - 106°38'Z
Širina1.065 km
Dužina1.270 km
Visina
 - Najviša2.667 m
 - Najniža0 m
Kratice
 - PoštanskaTX
 - ISO 3166-2US-TX
Internet stranicawww.state.tx.us

Teksas (engleski: Texas, IPA: O ovom zvuku [ˈtɛksəs]?/i) je savezna država na jugu i jugozapadu Sjedinjenih Američkih Država.

Pridružio se SAD-u 1845. kao 28. savezna država, nakon što je gotovo deset godina bio nezavisna država Republika Teksas. S površinom od 696.241 km2 i 31,7 milijuna stanovnika, Teksas je druga najveća savezna država u SAD-u, kako po površini tako i po stanovništvu.[a]

Historija

[uredi | uredi kod]

Etimologija toponima

[uredi | uredi kod]

Naziv Teksas je izveden iz riječi "tájšah" (/tə́jːʃaʔ/) jezika kado i znači "prijatelj". Španjolci su – u prepisu "Tejas" ili "Texas" – primijenili na narod Kado, točnije na konfederaciju Hasinai. Tijekom španjolske kolonijalne vlasti u 18. vijeku, to je područje bilo poznato kao Nuevas Filipinas ili kao provincia de los Tejas (doslovno "pokrajina Tehasa"), a kasnije i kao provincia de Texas (ili de Tejas). Godine 1821. to je područje kao provincia de Texas uključeno u sastav Meksičkog Carstva, a 1836. proglašeno je republikom.

Demografija

[uredi | uredi kod]
GodinaStanovništvo
1850.212.592
1860.604.215
1870.818.579
1880.1.591.749
1890.2.235.527
1900.3.048.710
1910.3.896.542
1920.4.663.228
1930.5.824.715
1940.6.414.824
1950.7.711.194
1960.9.579.677
1970.11.196.730
1980.14.229.191
1990.16.986.510
2000.20.851.820
2010.25.145.561
2020.29.145.505
2026.31.709.821
Karta gustoće naseljenosti Teksasa.

Teksas je druga najmnogoljudnija savezna država SAD-a, odmah nakon Kalifornije. Početkom 21. stoljeća je bilježio snažan rast stanovništva. Između 2000. i 2010. je zabilježio najveći porast broja stanovnika među američkim saveznim državama. Prema popisu stanovništva SAD-a iz 2020. godine, imao je 29.145.505 stanovnika, što je porast od 15,9% u odnosu na popis iz 2010. godine. Takvom rastu pridonijeli su prirodni prirast te unutarnje i međunarodne migracije. Stanovništvo je uglavnom okupljeno u velikim metropolitanskim područjima Houstona, Dallasa i Fort Wortha, San Antonija i Austina, koja čine glavna urbana središta savezne države. Godine 2006. prosječna gustoća naseljenosti iznosila je 33,7 stanovnika po četvornom kilometru. Taj podatak, koji je relativno nizak u usporedbi s drugim američkim saveznim državama, ipak prikriva značajne nejednakosti jer su zapadni okruzi (counties) slabo naseljeni dok je stanovništvo koncentrirano na istoku i jugoistoku.

Stanovništvo je izrazito etnički raznoliko. 3.450.500 stanovnika rođeno je u inozemstvu tj. 15,6% ukupnog stanovništva. Otprilike 1,2 milijuna njih su imigranti bez dokumenata, što čini više od trećine stanovništva rođenog u inozemstvu u Teksasu i 5,4% ukupnog stanovništva države. 31,2% stanovništva kod kuće govori jezikom koji nije engleski. Prema popisu iz 2020. godine, Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci činili su 39,3% stanovništva, bijelci nehispanskog podrijetla 39,7%, Afroamerikanci oko 11,8%, a Azijci 5,4%. U usporedbi s prethodnim desetljećima, posebno je izražen rast udjela hispanskog i azijskog stanovništva. Hispanoamerikanci čine jednu od najvećih etničkih skupina, većina ih je meksičkog podrijetla, a prisutne su i zajednice salvadorskog, portorikanskog, honduraškog i gvatemalskog podrijetla te iz drugih dijelova Latinske Amerike. Afroameričko stanovništvo posebno je zastupljeno u metropolitanskim područjima Houstona i Dallasa/Fort Wortha, kao i u drugim gradovima istočnog i jugoistočnog Teksasa. Azijsko stanovništvo također bilježi brz rast, osobito na područjima Houstona, Dallasa i Austina, uz znatne zajednice indijskog, vijetnamskog, kineskog, filipinskog i korejskog podrijetla. Obično se ubraja u tzv. "Biblijskog pojasa" (engleski: Bible Belt), područje juga Sjedinjenih Država poznato po izrazitom društvenom konzervativizmu. Ipak, udio Protestanata u cjelokupnom stanovništvu je pao na 47%, prema podacima Instituta za istraživanje javne religije[b] iz 2020. Kršćani i dalje čine većinu stanovništva (75,5%) – prvenstveno protestanti (47%) ili katolici (28%) – dok su prisutne i značajne manjine Jevreja, Muslimana, Budista i Hinduista. Ipak, jedan znatan dio stanovništva vjerski se ne izjašnjava (20%).

Historijski trend teksanskog stanovništva.

Demografsku sliku Teksasa obilježavaju brz rast stanovništva, intenzivna urbanizacija i sve veća etnička raznolikost. Stanovništvo je relativno mlado u usporedbi s ostalim saveznim državama. Medijalna dob iznosi 33,1 godinu, dok na razini cijele zemlje ona iznosi 36,4 godine. Udio stanovnika mlađih od 5 godina iznosi 8,2%, a onih starijih od 65 godina 9,9%.

Glavna urbana središta koncentrirana su u istočnom i jugoistočnom dijelu savezne države (Dallas, Fort Worth, San Antonio, Houston, Austin), dok su sjeverna i zapadna područja znatno rjeđe naseljena. Posebno je značajno Metropolitansko područje Dallas-Fort Worth (engleski: Dallas-Fort Worth metroplex), u kojem živi približno 8 milijuna ljudi i obuhvaća široku mrežu međusobno povezanih susjednih gradova: Dallas, Irving, Arlington, Fort Worth, Grand Prairie, Garland, Plano, Frisco, McKinney i Denton. Na jugu se nalazi trokut koji obuhvaća velike gradove kao San Antonio, Houston i Austin, a nadopunjuje ga niz srednje velikih gradova koji gravitiraju prema njima (Killeen, Waco). Na zapadnoj strani ističu se Lubbock i Amarillo, gradovi srednje većine u prilično pustom prostoru, mada su neki gradovi na samoj granici s Meksikom (El Paso, Laredo, Brownsville) gusto naseljeni.

Kazneno pravo

[uredi | uredi kod]

Teksas je poznat po vrlo strogim kaznama za kaznena djela. Jedna je od 32 savezne države u kojima se primjenjuje smrtna kazna, a otkako je Vrhovni sud SAD-a 1976. godine ponovno dopustio njezinu primjenu, 40% svih pogubljenja u SAD-u izvršeno je upravo u Teksasu. Godine 2018. savezna država je imala osmu najvišu stopu zatvaranja u SAD-u. Teksas također ima snažne zakone o pravu na samoobranu koji građanima dopuštaju uporabu smrtonosne sile radi obrane sebe, svoje porodice ili svoje imovine. Teksas također ima jednu od najstrožih zabrana pobačaja u zemlji.

Sport

[uredi | uredi kod]
Utakmica između Dallas Cowboysa i Houston Texansa iz 2010.

Teksas je vjerojatno savezna država s najvišom razinom sudjelovanja u sportskim aktivnostima, zahvaljujući kako golemim ulaganjima u američki nogomet i košarku, tako i školskom i sveučilišnom sustavu koji je izgradio razgranatu sportsku infrastrukturu visoke razine. Najpopularniji je američki fudbal, s dva tima u NFL-u: Dallas Cowboys (5 Super Bowla) i Houston Texans. Košarka je također jako praćena, s čak ekipe koje nastupaju u NBA ligi: Dallas Mavericks (jedan naslov: 2011), Houston Rockets (dva naslova: 1994, 1995) i San Antonio Spurs (pet naslova: 1999, 2003, 2005, 2007, 2014). U bejzbolu postoje dva teksaška tima u Major Ligi: Houston Astros (2 naslova: 2017, 2022) i Texas Rangers (1 naslov: 2023). Jedan sport koji nema jednako masovnu publiku je nogomet (soccer), iako je Teksas dom za nekoliko MLS profesionalnih ekipa: Austin FC, FC Dallas i Houston Dynamo FC (2 naslova: 2006, 2007). Između 1967. i 1981. postojao je i Dallas Tornado (1 naslov: 1971). U nogometu je najveći teksanski rivalitet između FC Dallasa i Houston Dynama. U usporedbi s ostatkom Sjedinjenih Američkih Država, Teksas je nešto manje usmjeren na hokej na ledu, iako ima NHL momčad Dallas Stars, koja je 1999. osvojila Stanley Cup. Postoji mnogo teksaških sportaša koji su osvojili olimpijske medalje: Michael Johnson, Simone Biles, Bobby Joe Morrow, Josh Davis i Bryan Clay, George Foreman.

Simone Biles.

Iako je rođena u Ohiju, Simone Biles (r. 1997) odrasla je u Houstonu. Između 2011. i 2012. godine ostavila je trag na saveznoj sceni, a između 2013. i 2014. godine postala je sportašica međunarodne razine. Između 2016. i 2020. godine osvojila je sedam zlatnih, dvije srebrne i dvije brončane olimpijske medalje.

Boksač George Foreman (1949-2025) je rođen u Marshallu. Visok 192 centimetara i težak približno 99 kilograma, bio je jedan od vrhunskih boksača na međunarodnoj sceni u razdoblju od 1969. do 1975. godine. Odrastao je u Houstonu u prilično teškim porodičnim prilikama, nekoliko je godina radio na građevini i u pošumljavanju u Oregonu, gdje ga je zamijetio jedan boksački trener. Tijekom svoje karijere Foreman je nastupao na 81 službena meča i izgubio samo pet – uključujući slavnu borbu (engleski: The Rumble in the Jungle) protiv Muhammada Alija, održanu 30. oktobra 1974. u Kinshasi.

U Austinu se nalazi Staza Amerikâ (engleski: Circuit of the Americas), na kojoj se održavaju brojni događaji od međunarodnog značaja, poput Velike nagrade Sjedinjenih Država u Formula 1. Među glavnim sportskim objektima u državi su Darrell K Stadium (Austin), Kyle Field (College Station), Cotton Bowl (Dallas), AT&T Stadium (Arlington), NRG Stadium (Houston), Alamodome (San Antonio), Jones AT&T Stadium (Lubbock) i Rice Stadium (Houston).

Galerija

[uredi | uredi kod]

Povezano

[uredi | uredi kod]

Napomene

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ Među Sjedinjenim Američkim Državama Aljaska je najveća, a Kalifornija najmnogoljudnija.
  2. ↑ engleski: Public Religion Research Institute.

Reference

[uredi | uredi kod]

Literatura

[uredi | uredi kod]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Texas&oldid=42693665