Catania
| Catania | |
|---|---|
.png) |
.svg) |
| Regija: | Sicilija |
| Pokrajina: | Catania (CT) |
| Koordinate: | 37°30′N 15°5′E / 37.500°N 15.083°E |
| Visina: | 7 m[1] |
| Površina: | 182,8 km2[1] |
| Stanovništvo: | 296 984[2] (1. siječnja 2026.) |
| Poštanski broj: | 95121-95131 |
| Pozivni broj: | 095 |
| ISTAT-broj: | C351 |
| Svetac zaštitnik: | Sveta Agata |
  Catania Catania na zemljovidu Italije |
|
| Službena stranica: | comune.catania.it |
Catania (grčki: Κατάνη – Katáni; latinski: Catăna i Catĭna) je grad u Italiji, drugi po veličini na otoku i administrativnoj regiji Sicilija, središte istoimene pokrajine Catania. Catania leži na istočnoj obali Sicilije, na obali Jonskog mora, u podnožju 30-ak km udaljenog vulkana Etna, iznad rijeke Amenano. U širem području grada živi 298.957 stanovnika (752.895 u metropolitskom području).
Catania je smještena na seizmički aktivnom području, te je u nekoliko navrata srušena u katastrofalnim potresima (1169. i 1693. god.), te u erupciji vulkana Etne 1669. godine.
Cataniu su osnovli grčki kolonizatori u 8. stoljeću pr. Kr. pod nazivom Katánē (grč. Κατάνη), koju su usvojili od prastanovnika Sikula (skupina Italika).[3] Na njihovom sicilijanskom jeziku "Katane" znači "veći nož za guljenje kože", "grub alat prikladan za guljenje", a može označavat i "oštro kamenje", "negostoljubiva zemlja", "grubo tlo". Tijekom Prvog punskog rata Catania pripada Rimljanima koji ga u 3. stoljeću pr. Kr. razvijaju u trgovačko središte Sicilije. Njegova luka je bila jedna od najvažnijih na Sredozemlju.
Cataniju su opustošili Vandali oko 440., a nakon kratke vlasti Ostrogota, 535. godine osvaja ga Bizantsko Carstvo. God. 884. osvajaju je Arapi, pod Ibn al-Athīrom, i nazivaju je Medinat-Al-Fil (Slonov grad), po skulpturi slona od lave koji vjerojatno potječe još iz prapovijesti, a koji su Bizantinci obnovili i postavili na središnji trg. Arapi njeno plodno tlo koriste za uzgoj citrusa i ovo područje za njihove vlasti postaje poljoprivredno središte. Catanija je pripadala Emiratu Siciliji do 1072. godine kada ju osvajaju Normani koji grad prepuštaju knezu-biskupu. Henrik VI., car Svetog Rimskog Carstva, je opustošio grad 1194. godine prilikom njegova osvajanja Sicilije, a njegov sin Fridrik II. je Cataniju načinio carskim gradom sagradivši svoj dvorac.
Nakon pobune Sicilijanaca protiv Anžuvinaca, Petar III. Aragonski se u Cataniji okrunio za kralja Sicilije 1282. godine. Grad gubi svoju važnost kada Sicilija postaje dijelom Aragonskog kraljevstva u ranom 15. stoljeću, ali 1434. godine grad dobiva prvo sveučilište na otoku, Siciliae Studium Generale. Ujedinjenjem Kastilje i Aragona, Sicilija je postala dijelom Španjolskog Carstva, te se 1516. i 1647. godine buni protiv strane vlasti.
God. 1669. erupcija vulkana Etna je zatrpala dijelove Catanije, a potres 1693. godine je gotovo uništio cijeli grad. Poslije ovih katastrofa grad je obnovljen u broknom stilu koji danas dominira gradom, a kako su građene od tamnog vulkanskog kamena, Cataniju zovu "Tamnom kćerkom Etne".
Gospodarsku važnost Catania je obnovila u 19. stoljeću kada postaje prijestolnicom pokrajine. God. 1860. Giuseppe Garibaldi je Siciliju pripojio Kraljevini Italiji.
Broj stanovnika registriranih 1. siječnja 2026. godine bio je 296 984. Djeca i mladi činili su 16,4 %, a starije osobe 24 % stanovništva.[4]
| Popis stanovništva | ||
|---|---|---|
| Godina | Br. stan. | ±% |
| 1861. | 70 608 | — |
| 1871. | 83 680 | +18,5 % |
| 1881. | 101 135 | +20,9 % |
| 1901. | 147 700 | +46,0 % |
| 1911. | 207 848 | +40,7 % |
| 1921. | 252 840 | +21,6 % |
| 1931. | 225 169 | −10,9 % |
| 1936. | 244 972 | +8,8 % |
| 1951. | 299 629 | +22,3 % |
| 1961. | 363 928 | +21,5 % |
| 1971. | 400 048 | +9,9 % |
| 1981. | 380 328 | −4,9 % |
| 1991. | 333 075 | −12,4 % |
| 2001. | 313 110 | −6,0 % |
| 2011. | 293 902 | −6,1 % |
| 2021. | 301 104 | +2,5 % |
| Izvori: [5][6] | ||
Najzastupljeniji su bili državljani sljedećih zemalja (po mjestu rođenja): Italija (280 325 – 95,3 %), Rumunjska (1856 – 0,6 %), Bangladeš (1665 – 0,6 %), …[7]
| Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Italija |
| Godina uvrštenja | 2002. (26. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | i, ii, iv, v |
| Ugroženost | – |
| Poveznica | UNESCO:1024 |
| Koordinate | 37°30′10″N 15°05′14″E / 37.502669°N 15.087269°E |
  Catania | |
Barokno središte Catanije je, zajedno sa sedam drugih baroknih gradova u dolini Val di Noto koji su obnovljeni nakon potresa 1693. godine, 2002. godine upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao primjer "vrhunca i završnog procvata baroka u Europi".
- Katedrala sv. Agate, zaštitnice grada, izgradio je Giovanni Battista Vaccarini preko ostataka normaske crkve iz 11. stoljeća. U ovoj veličanstvenoj i raskošnoj baroknoj crkvi sahranjen je talijanski skladatelj, Vincenzo Bellini.
- Barokna crkva sv. Agate (Badia di Sant 'Agata) je bivša opatijska crkva.
- Crkva sv. Benedikta (San Benedetto) nalazi se u najljepšoj ulici Catanije, Via dei Crociferi. Unutrašnjost je freskama oslikao slikar Giovanni Tuccari iz Messine.
- Catanijsko sveučilište je smješteno u bivšem Benediktinskom samostanu sv. Nikole (San Nicolò).
- Basilica della Collegiata je izvorno bila kraljevskom kapelom s iznimnim pročeljem koje je izradio Stefano Ittar.
Crkva sv. Agate
Basilica della Collegiata
San Benedetto iznutra
Nedovršeno pročelje Sveučilišta
_-_Foto_Giovanni_Dall'Orto,_4-July-2008.jpg)
- Palača Biscari s rokoko unutrašnjošću je najvažnija palača u Cataniji.
- Palača slonova (Palazzo degli Elephanti) se nalazi na gradskom trgu i u njoj je smještena gradska vijećnica.
- Palaču Valle je izgradio Giovanni Battista Vaccarini od 1740. – 50. godine.
- Palača Reburdone je posljednje djelo Vaccarinija.
- Toskanska palača je djelo Enrica Alvina iz 1870. godine, a služila je kao gradska prijestolnica obitelji Marchesi iz Toskane.
- Sudnicu (Palazzo di Giustizia) je izgradio Francesco Fichera od 1937. – 53. u neo-baroknom stilu.
Palača Biscari
Palača slonova i Slonova fontana
Kazalište Bellini
Grčko-rimsko kazalište
Dvorac Ursino iz 13. st.
Glavni katedralni trg s Palačom slonova i Slonovom fontanom u sredini
- Simbol Catanije je Slonova fontana na središnjem trgu. Na njenom vrhu slon od crnog vulkanskog kamena na leđima nosi obelisk od svijetlog granita.
- Rimski amfiteatar je također izgrađen od tamnog vulkanskog kamena i imao je 7.000 sjedećih mjesta, a danas je uklopljen u barokne građevine.
- Via Etna je glavna ulica s trgovinama, duga oko 3 km, koja se prostire od Katedralnog trga (Piazza del Duomo) prema Etni.
- Dvorac Ursino, koji je izgradio Fridrik II. 1240. godine, je u 14. stoljeću bio rezidencijom Aragonskih kraljeva
- 1 2 Classificazioni statistiche – anno 2026. www.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 21. veljače 2026. Pristupljeno 27. veljače 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Resident population by age, sex and marital status on 1st January 2026. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2026. Pristupljeno 1. travnja 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Povijest i kultura Catanije. Posjećeno 10. studenog 2010.
- ↑ Resident population by age, sex and marital status on 1st January 2026. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2026. Pristupljeno 1. travnja 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 (PDF). ebiblio.istat.it (talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1994
- ↑ Popolazione residente per territorio – serie storica,. esploradati.censimentopopolazione.istat.it (engleski i talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. svibnja 2025. Pristupljeno 15. ožujka 2026.
- ↑ Resident population by sex, municipality and individual citizenship or country of birth from year 2002. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2025. Pristupljeno 27. veljače 2025. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- Catania - službena stranica grada (tal.)
- Pokrajina Katanija Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. rujna 2008. (Wayback Machine) (tal.)
.svg){kind=small}
