Prijeđi na sadržaj

Henry Kissinger

Izvor: Wikipedija
Henry Kissinger
Henry Kissinger
Rođenje(1923-maja-27)27. maja 1923.
Fürth
Smrt29. novembra 2023. (dob: 100)
DržavljanstvoWeimarska Republika, Treći rajh, Sjedinjene Američke Države
Zanimanjepolitičar, politolog, diplomat, pisac, Preduzetnik, pedagog, autobiograf, privrednik, Ministar vanjskih poslova

Henry Alfred Kissinger (Furth, 27. 5. 1923. - Kent, 29. 11. 2023.), američki diplomat i političar židovskog porijekla.

Biografija

[uredi | uredi kod]

Rodio se kao Heinz Alfred Kissinger u Bavarskoj. Otac mu je bio učitelj, a majka potječe iz bogate jevrejske obitelji. Pred nacističkim progonom, pobjegao je u SAD 1938. godine.

Između 1969. i 1977. godine Kissinger je igrao dominantu ulogu u vanjskoj politici Sjedinjenih Američkih Država. Tijekom tog razdoblja vršio je dužnosti Savjetnika predsjednika za nacionalnu sigurnost, a bio je Ministar vanjskih poslova. Kissinger je igrao ključnu ulogu u produživanju Vijetnamskog rata i proširivanju tog sukoba na Kambodžu i Laos (ovlaštenje američkih kampanja bombardovanja: Operacija Freedom Deal i Operacija Barrel Roll) koji je kasnije u destabiliziranoj Kambodži doveo Crvene Kmere na vlast (te kojima je dana diplomatska podrška u Kambodžansko-vijetnamskom ratu), u predvođenju državnih udara, atentatima i podršci eskadronima smrti diljem Južne Amerike tokom Operacije Condor (prvenstveno u Čileu i Argentini), američkoj podršci Pakistanu u Bangladeškom oslobodilaškom ratu unatoč genocida nad Bengalcima, podršci Indoneziji tokom okupacije Istočnog Timora unatoč genocida nad Istočnim Timorcima, kao i ubrzavanju građanskih ratova u južnoj Africi. Historičar Greg Grandin drži Kissingera odgovornim za smrt najmanje 3 miliona ljudi.[1][2][3] 1973. Kissinger je dobio Nobelovu nagradu za mir pod kontroverznim okolnostima.[4]

U razdoblju Hladnog rata, kao vješti diplomat, smirio je napete odnose SAD-a i Sovjetskog Saveza, a zajedno s budućim američkim predsjednikom George H. W. Bushem pomogao je stvaranju politike ekonomskog otvaranja Kine. 1987. je dobio i prestižnu "Karlovu nagradu" grada Aachena. Od 1996. postaje članom znanstvenog vijeća fundacije "Otto von Bismarck".

Kontroverze

[uredi | uredi kod]

Poznati američki novinar i ekonomski teoretičar F. William Engdahl u svojim knjigama o američkoj naftnoj i prehrambenoj geopolitici "Stoljeće rata" i "Sjeme uništenja" izravno optužuje Henryja Kissingera za odgovornost za sudjelovanje u američkoj politici sedamdesetih godina 20. veka koja je bila usmjerena na agresivno širenje agrobiznisa u zemlje u razvoju, s ciljem uništenja poljoprivredne proizvodnje u tim zemljama. Ta se politika nastavila u okviru omogućavanja američkim proizvođačima genetski modificiranih žitarica tijekom 90-ih da agresivno nametnu svoje proizvode siromašnijim zemljama, a krajnji cilj takve politike bilo bi smanjenje broja stanovnika na Zemlji. Engdahl ističe kako je Kissinger bio vrlo blizak Georgeu W. Bushu i podržavao njegovu politiku prema Iraku i Afganistanu koja je usmjerena na daljnje učvršćivanje moći. Henry Kissinger štićenik je interesnog kruga obitelji Rockefeller čiji utjecaj na američku politiku i svjetsku ekonomiju po Engdahlu poprima nezamislive razmjere.[5]

Nagrade i priznanja

[uredi | uredi kod]
  • Nobelova nagrada za mir (1973)
  • Karlova nagrada (1987)
  • Nagrada "Franz Joseph Strauss" (1996)
  • Bavarsko odlikovanje za zasluge (2005)

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ Turse, Nick (29. novembra 2023). „Henry Kissinger, Top U.S. Diplomat Responsible for Millions of Deaths, Dies at 100”. The Intercept. Pristupljeno 1. decembra 2023.
  2. ↑ Davidson et. al., Helen (30. novembra 2023). „Praise and criticism as world reacts to death of Henry Kissinger”. The Guardian. Pristupljeno 1. decembra 2023.
  3. ↑ Taylor, Adam (30. novembra 2023). „Henry Kissinger: Nobel peace laureate, war criminal?”. The Washington Post. Pristupljeno 1. decembra 2023.
  4. ↑ „Henry Kissinger: Divisive diplomat who shaped world affairs”. BBC News. 30. novembra 2023. Pristupljeno 1. decembra 2023.
  5. ↑ http://www.engdahl.oilgeopolitics.net/.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]