Prijeđi na sadržaj

Guernica

Izvor: Wikipedija
Guernika
Gernika-Lumo
Moderni centar grada
Moderni centar grada
Moderni centar grada
Koordinate: 43°19′N 2°40′W / 43.317°N 2.667°W / 43.317; -2.667
Država  Španjolska
Autonomna zajednica Baskija
Provincija Biskaja
Comarca Guernika
Vlast
 - gradonačelnik Jose Maria Gorroño
Površina
 - Ukupna 8.47 km²[1]
Visina 10 metara[1]
Stanovništvo (2017.)
 - Grad 16,915[1]
 - Gustoća 1,997 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 48300
Pozivni broj 94
Karta
Guernika na mapi Španije
Guernika
Guernika
Pozicija Guernike u Španjolskoj

Guernika zapravo službeno baskijski Gernika-Lumo (španjolski: Guernica y Luno) je grad od 16,915 stanovnika[1] na sjeveru Španjolske, koji administrativno podpada pod Autonomnu zajednicu Baskija i Provinciju Biskaja.[2]

Geografija

[uredi | uredi kod]

Grad leži na početku estuarija rijeke Oka, udaljen desetak kilometara od Biskajskog zaljeva, i oko tridesetak km istočnije od svog administrativnog centra Bilbaoa.[2]

Foru Plaza

Historija

[uredi | uredi kod]

Guernika za Baske ima ogromno značenje, kao simbolička prijestolnica, jer se u njoj nalazio hrast - Gernikako Arbola, po čijim su se krošnjom sastajala njihova vijeća - batzarraks. Tu se dogovarala odbrambena politika i primalo kraljevske fuerose (povelje o privilegijama) koje su dobijali od srednjeg do 19. vijeka.[2]

Grof Tello je 1366. izdvojio je Guerniku od Luma i dodjelio joj povelju autonomiji. Guernika je taj status imala do 1882., tad su Guernika i Lumo ujedinjeni u istu općinu.[2]

Nakon što je preživljela Karlističke ratove tokom 19. vijeka Guernika se 1932. upustila u uzaludnu borbu za nezavisnu Baskijsku državu. Zbog tog ju je za odmazdu 26. april 1937. napala flotila njemačkih bombardera i teško razorila.[2]

Taj događaj inspirirao je Pabla Picassa da 1937. naslika Guernicu, koja je nakon španjolskog građanskog rata, donijela slavu gradu.[3]

Znamenitosti

[uredi | uredi kod]

Od historijskih građevina koje su preživjele bombardiranje najznačajnije su historicistička palača Parlamenta (1824.-33.) i crkvu Santa María la Antigua (1418.).[2]

Privreda

[uredi | uredi kod]

Od industrije Guernika ima pogone prehrambene, metalurške i drvne industrije uz tvornicu municije. Za ekonomiju grada značajan je i prihod od turizmaa.[2]

Pobratimski gradovi

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1 2 3 4 5 „Spain: País Vasco (Euskal Herriko)” (engleski). City population. Pristupljeno 14. 07. 2018.
  2. 1 2 3 4 5 6 7 „Guernica” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 16. 7. 2018.
  3. ↑ „Vizcaya” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 15. 7. 2018.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]