Prijeđi na sadržaj

Promet Hrvatske

Izvor: Wikipedija
Zračna luka „Franjo Tuđman”
Autocesta u Hrvatskoj
Zagrebački Glavni kolodvor
Hrvatske autoceste
Putevi u Hrvatskoj u srednjem vijeku

Promet Hrvatske obuhvaća cjelokupnu mrežu prometnica i prometnih putova koji se protežu unutar Hrvatske te međudržavnih i međunarodnih prometnica koji prolaze kroz nju. U europskim okvirima, Hrvatska je smještena na raskrižju više međunarodnih prometnih pravaca te je zbog svojega položaja tranzitna zemlja između Jadrana, Alpa, Panonske nizine i jugoistoka Europe.

Zagreb je najveće prometno čvorište u zemlji. Preko njega idu cestovni i željeznički smjerovi iz Austrije kroz Sloveniju i iz Mađarske prema Rijeci, Splitu, te niz Savu prema Bosni i Hercegovini te Srbiji.

Cestovni promet

[uredi | uredi kôd]

Cestovnu mrežu na tlu Hrvatske razvili su još stari Rimljani te su njome povezivani gradovi i naselja Panonija i Dalmacije međusobno, ali i sa susjednim pokrajinama.

U Jugoslaviji, zbog političkih razloga, Hrvatska nije povezivana suvremenom mrežom autocesta, osim smjera prema Beogradu i to uz granicu s Bosne i Hercegovine, tako da je središnji i sjeverni dio Slavonije podalje od te autoceste. Iz istih razloga kočena je izgradnja tunela kroz Učku i izgradnja autocesta Zagreb – Split i Zagreb – Rijeka.

U samostalnoj Hrvatskoj izgrađen je tunel kroz Učku i navedene autoceste.

Hrvatska ima razvijenu mrežu autocesta, državnih, županijskih i lokalnih cesta.

Željeznički promet

[uredi | uredi kôd]

Željezničke pruge su zastarjele, oštećene u Domovinskom ratu, ali velikim dijelom obnovljene. Samostalna Hrvatska nalazi se na glavnim željezničkim pravcima. Njihovi međunarodni nazivi su Koridor V i Koridor X. Kroz Hrvatsku prolazi jedan krak željezničkog Koridora X, i 2 kraka željezničkog Koridora V (krak b i c). Krakovi željezničkog koridora V križaju se s koridorom X. Koridor X najvažnija je magistralna i međunarodna pruga Republike Hrvatske.

Zračni promet

[uredi | uredi kôd]

Međunarodne zračne luke su:

Manje zračne luke imaju otoci Lošinj i Brač.

Pomorski promet

[uredi | uredi kôd]

Glavne morske luke su Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik.

Otoci su povezani s kopnom brodskim, trajektnim i brzobrodskim (katamaranskim) linijama državnog brodara Jadrolinija.

Riječni promet

[uredi | uredi kôd]

Najveće riječne luke su Sisak (na ušću Kupe u Savu), Osijek (na Dravi) i Vukovar (ušće Drave i Vuke u Dunav).

Nedovršeni projekti

[uredi | uredi kôd]
  • izgradnja autoceste do Ploča (očekivano 2008.) i do Dubrovnika (očekivano 2012.); dio autoceste prolazi kroz teritorij Bosne i Hercegovine (Neum).
  • željeznički tunel kroz Učku koji bi spajao hrvatske željezničke pruge Istre i ostatka Hrvatske. Započet je iz političkih razloga, ali nikada nije dovršen.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Članak Promet Hrvatske koji govori o prometu je mrva: začetak enciklopedijskog članka. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Wikipedije.