Prijeđi na sadržaj

Iransko-izraelski rat

Izvor: Wikipedija
Iransko-izraelski rat

Izraelski napad na Iran u lipnju 2025.
Vrijeme 13. – 24. lipnja 2025.
Lokacija Izrael, Iran
Ishod primirje 24. lipnja 2025.
Casus belli Izraelski napadi na Iran u lipnju 2025.
Sukobljeni
Izrael
SAD
Iran
Hutistički pokret
Vođe
Benjamin Netanyahu
Donald Trump
Ali Hamenei
Posljedice
Poginulih:
29
Ozlijeđenih:3,238
Poginulih :
610
Ozlijeđenih:4,700+, ubijeno je nekoliko iranskih vojnih vođa (Mohammad Bagheri, Hossein Salami i dr.), dužnosnika IRGC-a, najmanje 10 nuklearnih znanstvenika

Iransko-izraelski rat započeo je 13. lipnja 2025. kada je Izrael pokrenuo iznenadne napade na iranske vojne i nuklearne objekte.[1] Izraelske snage ubile su istaknute iranske vojne vođe, nuklearne znanstvenike i političare, istovremeno oštetivši iransku protuzračnu obranu i nuklearna postrojenja. Iran je uzvratio lansiranjem projektila na izraelske vojne lokacije i gradove, a Hutiji u Jemenu također su ispaljivali projektile na Izrael.

Sjedinjene Države branile su Izrael i napale tri iranska nuklearna postrojenja devetog dana rata. Sukob je eskalirao desetljeća neprijateljstva između zemalja i uslijedio je nakon međunarodne zabrinutosti zbog iranskog nuklearnog programa od povlačenja SAD-a iz nuklearnog sporazuma JCPOA 2018. godine. U izraelskim napadima ubijeno je nekoliko iranskih vojnih vođa, dužnosnika IRGC-a, najmanje 10 nuklearnih znanstvenika i preko 200 civila.

Iranska odmazda s oko 100 projektila i 100 dronova ubila je 24 izraelska civila. Izraelski i američki zračni napadi oštetili su nuklearna postrojenja u Natanzu, Isfahanu i Fordowu, iako su iranske zalihe uranija vjerojatno premještene i uglavnom sačuvane.

Međunarodne reakcije bile su podijeljene. Islamske zemlje osudile su izraelske napade, dok su ih Njemačka, Ukrajina i SAD odobrile. Zapadne nacije pozvale su na deeskalaciju, a neke su podržale izraelsko „pravo na samoobranu”. Pravni stručnjaci smatrali su napade kršenjem međunarodnog prava.[nedostaje izvor]

Dana 23. lipnja američki predsjednik Donald Trump objavio je da su se obje zemlje složile s prekidom vatre, koji je bio na snazi ​​od 25. lipnja unatoč početnim kršenjima. Izraelski predsjednik Benjamin Netanyahu je proglasio „povijesnu pobjedu”, tvrdeći da je Izrael uklonio dvije egzistencijalne prijetnje.[2] Prema „The Economistu”, Izrael je postigao neviđenu regionalnu vojnu dominaciju.[3]

Izvori

[uredi | uredi kôd]