Gvajana

Gvajana Co-operative Republic of Guyana
Zastava
Himna: "Dear Land of Guyana, of Rivers and Plains"
Položaj Gvajane na karti Položaj Gvajane
Glavni i najveći grad		Georgetown 6°48′04″N 58°09′18″W
Službeni jezik		engleski
Državno uređenje		Unitarna parlamentarna republika s izvršnom predsjedničkom vlašću
• Predsjednik		Irfaan Ali
• Predsjednik vlade		Mark Phillips
Zakonodavstvo		Narodna skupština
Nezavisnost		26. maj 1966. od Velike Britanije
Površina
• Ukupno		214.970 km2 (81.)
• Vode (%)		8,40
Stanovništvo
• Ukupno		772.298 (160.)
• Gustoća		3,2/km2
• Procjena (2026)		1.025.200
BDP (PKM)		2026
• Ukupno		$97,76 milijarde (110)
• po stanovniku		$95.480 (8)
BDP (nominalni)		2026
• Ukupno		$33,960 milijarde (119)
• po stanovniku		$33.176 (37)
Gini (2007)		44,6
HDI (2023)		0,776
Valuta		Gvajanski dolar
Vremenska zona		UTC−04:00
Pozivni broj		+592
Internetska domena		.gy

Vodopad Kaieteur Falls, nalazi se u centralnoj Gvajani, na rijeci Potaro. Ovaj vodopad je pet puta viši od vodopada Nijagara.

Gvajana (engleski izgovor /ɡaɪˈænə/ (engleski izgovor /ɡaɪˈænə/ ( poslušajte)) gye-AN-ə), službenog naziva "Co-operative Republic of Guyana" i prethodno poznata kao Britanska Gvajana, je država na sjevernoj obali Južne Amerike i kulturno pripada anglofonim Karibima.

Na sjeveru graniči s Atlantskim okeanom, na istoku sa SurinamOM, na jugu i jugozapadu s BrazilOM, a na zapadu s Venecuelom. Dio je regije Gvajane. Glavni i najveći grad je Georgetown.

S površinom od 214.969 km², Gvajana je treća najmanja suverena država po površini na kopnenom dijelu Južne Amerike, nakon Urugvaja i Surinama, te druga država s najmanjim brojem stanovnika u Južnoj Americi, nakon Surinama; također je jedna od najrjeđe naseljenih zemalja na svijetu. Službeni jezik zemlje je engleski, iako je veliki dio stanovništva dvojezičan, govoreći engleski i jezike autohtonih naroda. Gvajana je jedina država na kopnenom dijelu Južne Amerike u kojoj je engleski službeni jezik. Većina stanovništva govori i gvajanski kreolski jezik, koji se temelji na engleskom. Gvajana je dio Karipskog Commonwealtha. Dio je karipske regije na kopnu, održavajući snažne kulturne, historijske i političke veze s drugim karipskim zemljama, a služi i kao sjedište Karipske zajednice (CARICOM). Godine 2008. zemlja se pridružila Uniji južnoameričkih nacija kao zemlja osnivač.

Odlikuje se velikom raznolikošću prirodnih staništa i izuzetno bogatim biodiverzitetom. Zemlja također obuhvata dio amazonske prašume, najveće tropske prašume na svijetu s najvećim biodiverzitetom. Regija poznata kao "Gvajane" sastoji se od velike kopnene mase (štita) sjeverno od rijeke Amazone i istočno od rijeke Orinoco, poznate kao "zemlja mnogih voda". U Gvajani živi devet autohtonih plemena: Wai Wai, Macushi, Patamona, Lokono, Kalina, Wapishana, Pemon, Akawaio i Warao. Područjem kojim su historijski dominirala plemena Lokono i Kalina zavladali su Nizozemci, prije nego što je Gvajana krajem 18. stoljeća prešla pod britansku vlast. Do 1950-ih teritorija je bila pod upravom kao Britanska Gvajana, s privredom zasnovanom pretežno na plantažnom sistemu, te je činila dio Britanskih Zapadnih Indija. Nezavisnost je stekla 1966, a 1970. zvanično postala republika u okviru Commonwealtha. Naslijeđe britanskog kolonijalizma ogleda se u političkoj upravi zemlje, jeziku koji služi za međusobnu komunikaciju (lingua franca) i raznolikom stanovništvu, koje uključuje indijske, afričke, indijanske (starosjedilačke), kineske, portugalske i druge evropske grupe, kao i razne multirasne zajednice.

Godine 2017. 41% stanovništva Gvajane živjelo je ispod granice siromaštva. Privreda Gvajane prolazi kroz transformaciju od otkrića sirove nafte 2015. i početka komercijalnog bušenja 2019; privredni rast od 49% zabilježen 2020. učinio je ovu zemlju, prema nekim procjenama, ekonomijom s najbržim rastom na svijetu. Godine 2025. Gvajana je bila najveći svjetski proizvođač nafte po glavi stanovnika. Od 2017, uz obalu zemlje otkrivene su rezerve nafte veće od 11 milijardi barela – što predstavlja najveće povećanje globalnih rezervi nafte još od 1970-ih. Zahvaljujući proizvodnji sirove nafte, Gvajana je početkom 2020-ih postala značajan učesnik u međunarodnoj trgovini energentima. Gvajana sada zauzima četvrto mjesto po visini BDP-a po glavi stanovnika u Americi, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Bahama. Prema podacima Svjetske banke iz 2023, ekstremno siromaštvo i dalje postoji, a zemlja se suočava sa značajnim rizicima u pogledu strukturnog upravljanja svojim rastom.

Političke podjele

Glavni članak: Gvajanske regije

Geografija

Teritorija pod kontrolom Gvajane prostire se između 1° i 9° sjeverne geografske širine i 56° i 62° zapadne geografske dužine; to je jedna od najrjeđe naseljenih zemalja na svijetu.

Zemlja se može podijeliti na pet prirodnih regija: uska i plodna močvarna ravnica duž obale Atlantika (niska obalna ravnica), gdje živi većina stanovništva; pojas bijelog pijeska dalje u unutrašnjosti (brdovita regija pijeska i gline), koji sadrži većinu gvajanskih nalazišta minerala; guste kišne šume (šumovita visoravan) u južnom dijelu zemlje; sušna područja savane na jugozapadu; te najmanja regija nizina u unutrašnjosti (savana unutrašnjosti), koju uglavnom čine planine koje se postepeno uzdižu prema granici s Brazilom.

Neke od najviših planina Gvajane su Ayanganna (2.042 m), Monte Caburaí (1.465 m) i Roraima (2.772 m – najviša planina u Gvajani), smještena na tromeđi Brazila, Gvajane i Venecuele, a koja je dio planinskog lanca Pakaraima. Smatra se da su planina Roraima i gvajanske stolaste planine (tepui) poslužile kao inspiracija za roman *Izgubljeni svijet* (The Lost World) Sir Arthura Conana Doylea iz 1912. Također postoji mnogo vulkanskih strmina i vodopada, uključujući vodopad Kaieteur, koji je jedan od najmoćnijih vodopada na svijetu. Sjeverno od rijeke Rupununi prostire se savana Rupununi, a južno od nje nalaze se planine Kanuku.

Četiri najduže rijeke su Essequibo (duga 1.010 km), Courentyne (724 km), Berbice (595 km) i Demerara (346 km). Rijeka Courentyne čini granicu sa Surinamom. Na ušću rijeke Essequibo nalazi se nekoliko velikih ostrva, uključujući Shell Beach – obalu široku 145 km (90 milja) duž sjeverozapadnog dijela – koja je ujedno i važno područje za razmnožavanje morskih kornjača (prvenstveno sedmopruga usminjača) i drugih divljih životinja.

Klima je tropska, uglavnom vruća i vlažna, mada je ublažena sjeveroistočnim pasatima duž obale. Postoje dvije kišne sezone: prva traje od maja do sredine augusta, a druga od sredine novembra do sredine januara.

Gvajana posjeduje jednu od najvećih očuvanih prašuma u Južnoj Americi, čiji su pojedini dijelovi gotovo nepristupačni ljudima.[39] Bogatu prirodnu baštinu Gvajane opisali su rani istraživači poput Sir Waltera Raleigha i Charlesa Watertona, a kasnije i prirodnjaci Sir David Attenborough i Gerald Durrell. Godine 2008. BBC je emitovao trodijelni serijal pod nazivom *Lost Land of the Jaguar* (Izgubljena zemlja jaguara), koji je istakao ogromnu raznolikost divljeg svijeta, uključujući još neotkrivene vrste, kao i rijetke vrste poput džinovske vidre i harpija orla.

Dodatna literatura

• Brock, Stanley E. (1999). All the Cowboys Were Indians (Commemorative, illustrated (reprint of Jungle Cowboy) izd.). Lenoir City, TN: Synergy South, Inc. ISBN 978-1-892329-00-4. OCLC 51089880. Arhivirano s originala, 29 August 2020. Pristupljeno 7 January 2010.
• Brock, Stanley E. (1972). Jungle Cowboy (illustrated izd.). London: Robert Hale Ltd. ISBN 978-0-7091-2972-1. OCLC 650259. Arhivirano s originala, 25 August 2020. Pristupljeno 7 January 2010.
• Haack, Donald (2004). Bush Pilot in Diamond Country. Charlotte, N.C: Pure Heart Press. ISBN 978-1-930907-49-2.
• MacInnes, Hamish (1976). Climb to the Lost World. Middlesex: Penguin Books. ISBN 978-0-14-003444-8.
• Salkey, Andrew (1972). Georgetown Journal: A Caribbean Writer's Journey from London Via Port of Spain to Georgetown, Guyana, 1970. London: New Beacon Books. ISBN 978-0-901241-13-9.
• McConnell, Ro (2000). Land of Waters: Explorations in the Natural History of Guyana, South America. Lewes: The Book Guild Ltd. ISBN 978-1-857-76458-1.
• Morrison, Marion (2003). Guyana. Enchantment of the world. New York: Children's Press. ISBN 978-0-516-22377-3.
• Temple, Bob (2016). Guyana. Discovering South America. History, politics, and culture. Philadelphia: Mason Crest. ISBN 978-1-4222-3300-9.
• Bacchus, Noël Compton (1995). Guyana Farewell: A Recollection of Childhood in a Faraway Place. New York: N. Bacchus. ISBN 978-0-962-41921-8. LCCN 96102460.
• Colchester, Marcus (1997). Guyana: Fragile Frontier. London: Latin American Bureau. ISBN 978-0-85345-971-2.
• Young, Matthew French (1998). Guyana, The Lost El Dorado: a Report on My Work and Life Experiences in Guyana, 1925-1980. Leeds, England: Peepal Tree Press. ISBN 978-1-900715-25-6.
• Bacon, Margaret (1988). Journey to Guyana. Highworth: Hill House. ISBN 978-0-9513565-0-0.
• Morrison, Andrew (1998). Justice: The Struggle for Democracy in Guyana, 1952-1992. Guyana: s.n. ISBN 978-976-8157-52-2.
• Daly, Vere T. (1974). The Making of Guyana. Macmillan. ISBN 978-0-333-14482-4. OCLC 1257829. Arhivirano s originala, 11 May 2011. Pristupljeno 7 January 2010.
• Burnett, D. Graham (2000). Masters of All They Surveyed: Exploration, Geography, and a British El Dorado. Chicago: University of Chicago Press. ISBN 978-0-226-08120-5.
• Abrams, Ovid (1998). Metegee: The History and Culture of Guyana. Queens Village, NY: Ashanti Books. ISBN 978-0-966-07074-3.
• Waugh, Evelyn (1934). Ninety-two days: The account of a tropical journey through British Guiana and part of Brazil. New York: Farrar & Rinehart. OCLC 3000330. Arhivirano s originala, 11 May 2011. Pristupljeno 7 January 2010.
• Durrell, Gerald; Thompson, Ralph (1969) [1954]. Three Singles to Adventure. Harmondsworth: Penguin Books. ISBN 978-0-14-002082-3. OL 7345923M.
• Jagan, Cheddi (1967). The West on Trial: My Fight for Guyana's Freedom. New York: International Publishers. LCCN 67003122.
• Jagan, Cheddi; Jagan-Brancier, Nadira; Ishmael, M. A. Odeen; Jagan, Cheddi (1998). My Fight For Guyana's Freedom. Milton, Ont., Canada: Harpy. ISBN 978-0-9684059-0-1.
• Henfrey, Colin (1965). Through Indian Eyes: A Journey Among the Indian Tribes of Guiana. New York: Holt, Rinehart and Winston. OCLC 410666.
• Rabe, Stephen G. (2005). U.S. Intervention in British Guiana: A Cold War Story. The new Cold war history. Chapil Hill (N. C.): University of North Carolina Press. ISBN 978-0-8078-2979-0.
• Waterton, Charles (1887). Wanderings in South America. London: Cassell & Company. OL 24225529M.
• Attenborough, David (1958). Zoo Quest to Guiana. London: The Reprint Society. OCLC 28039101.
• Gimlette, John (2011). Wild Coast: Travels on South America's Untamed Edge. London: Profile Books. ISBN 978-1-84668-252-0.
• Clementi, Cecil (1915). The Chinese in British Guiana (PDF). Georgetown, British Guiana: The Argosy Company Limited. Arhivirano (PDF) s originala, 4 March 2016. Pristupljeno 27 October 2015.

Vanjski linkovi

• Gvajana Arhivirano 26. 12. 2018. na Wayback Machine na CIA World Factbook