Idi na sadržaj

800.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | ◄ | 796. | 797. | 798. | 799. | 800. | 801. | 802. | 803. | 804. | ► | ►►

Decenije:

◄ | 770-e | 780-e | 790-e | 800-e | 810-e | 820-e | 830-e | ►

Vijekovi:

◄ | 7. vijek | 8. vijek | 9. vijek | ►

800. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar800
DCCC
Ab Urbe condita1553
Asirski kalendar5550
Bengalski kalendar207
Berberski kalendar1750
Budistički kalendar1344
Burmanski kalendar162
Bizantijski kalendar6308–6309
Kineski kalendar己卯年 (Zemljani Zec)
3496 ili 3436
    — do —
庚辰年 (Metalni Zmaj)
3497 ili 3437
Koptski kalendar516–517
Diskordijanski kalendar1966
Etiopijski kalendar792–793
Hebrejski kalendar4560–4561
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat856–857
 - Šaka Samvat722–723
 - Kali Juga3901–3902
Holocenski kalendar10800
Iranski kalendar178–179
Islamski kalendar183–184
Julijanski kalendar800
DCCC
Korejski kalendar3133
Minguo kalendar1112 prije Tajvana
民前1112年
Seleukidska era1111/1112 AG
Tajlandski solarni kalendar1342–1343

Godina 800. (DCCC) bila je prijestupna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru. Oznaka 800. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • 15. septembar: prvo spominjanje imena Kastilje [1].
  • 25. decembar – Karla Velikog, kralja Franaka, papa Leo III krunisao je za cara Svetog Rimskog carstva kao Karla I, sa titulom „Car Rimljana“. Krunisanje se odvija za vrijeme mise u Bazilici svetog Petra u Rimu, na Božić. U zapadnoj Evropi formirano je Franačko carstvo, koje carica Irena u Konstantinopolu ne priznaje. Ovo pokreće niz sporova s Bizantincima oko toga ko zvanično vlada bivšim Zapadnim Rimskim Carstvom| [2].
  • Ruski kaganat su stvorili ljudi koji se zovu Rusi, nakon 182-godišnje dominacije Hazara. Ovo je početno razdoblje uspona Kijevske Rusije i kasnijih država Rusije, Bjelorusije i Ukrajine (približan datum).
  • Kralj Eardwulf od Northumbrije je naredio svojim ljudima da uhvate princa Ealhmunda, sina pokojnog kralja Alhreda, i ubiju ga. Sahranjen je u Derbiju u crkvi Svetog Alkmunda, a kasnije je poštovan kao svetac (približan datum).
  • Abasidski halifat je prisiljen ustupiti svoje posjede u južnoj Italiji dinastiji Aglabida.
  • Ci, nova vrsta lirske poezije s nepravilnim linijama, postavljena je na melodiju za vrijeme dinastije Tang (približan datum).

Afrika

[uredi | uredi izvor]
  • Sijilmasa (u današnjem Maroku) je osnovana kao polazna tačka za karavane između sjeverne Afrike i zapadnog Sudana (približan datum).
  • Ife, u današnjoj Nigeriji, postaje važan urbani centar (približan datum).
  • Abasidski halifat je prisiljen ustupiti Ifriqiju (današnji sjeveroistočni Alžir, Tunis i zapadnu Libiju) dinastiji Aglabida.

Centralna Amerika

[uredi | uredi izvor]
  • 28. juni – Ochk'in Kaloomte' Aj Ho' Baak postaje novi vladar majanskog grada države Machaquila u Gvatemali i vlada do svoje smrti 815. godine.
  • Itza kultura počinje u Mezoamerici (840).
  • Stižu prvi doseljenici Havajskih ostrva (približan datum).

800. u temama

[uredi | uredi izvor]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • Decembar: Jerusalimski patrijarh priznaje Karla Velikog kao zaštitnika Svetih mjesta i daje mu ključeve Svetog groba [3].
  • Nadbiskup Hygeberht od Lichfielda se povlači; nasljeđuje ga Ealdwulf. Kralj Coenwulf od Mersije je u boljim odnosima s arhiepiskopijom Canterbury od svog prethodnika i bezuspješno pokušava da se mercijansko arhiepiskopsko sjedište prenese u London (približan datum).
  • Kelsova knjiga je napisana i osvijetljena u Kolumbanskom samostanu u Irskoj (približan datum).
  • Aldric, biskup Le Mansa (približan datum)
  • Al-Abbās ibn Said al-Jawharī, muslimanski matematičar
  • Álvaro od Kordobe, mozarabski učenjak (približan datum)
  • Amoghavarsha I, kralj Rashtrakute (Indija) (um. 878.)
  • Boso Stariji, franački plemić (približan datum)
  • Fatima al-Fihri, osnivačica Univerziteta Al-Karaouine (približan datum)
  • Govindasvāmi, indijski astronom (približan datum)
  • Louis, franački opat (približan datum)
  • Metodije I, patrijarh carigradski (ili 788.)
  • Nikola I, papa Katoličke crkve (um. 867.)
  • Nominoe, vojvoda od Bretanje (približan datum)
  • Pribina, slavenski knez (približni datum)
  • Robert III, franački plemić (um. 834.)
  • Rorgon II, grof od Mainea (približan datum)
  • Swithin, biskup od Winchestera (približan datum)
  • Valentin, papa Katoličke crkve (um. 827.)
  • 3. juni – Staurakios, vizantijski glavni ministar
  • 26. septembar – Berowulf, biskup Würzburga
  • Ailill mac Fergusa, kralj Južne Brege (Irska)
  • Alkelda, anglosaksonska princeza (približan datum)
  • Beatus od Liébana, monah i teolog (približan datum)
  • Ealhmund, princ od Northumbrije (približan datum)
  • Luitgard, franačka kraljica i žena Karla Velikog
  • Vatsraja, kralj dinastije Gurjara-Pratihara

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ Gonzalo Martínez Díez, El condado de Castilla, 711-1038 : la historia frente a la leyenda, Marcial Pons Historia, 2005, 819 p. (ISBN 978-84-95379-94-8)
  2. ↑ Meek, Harry. "Charlemagne's Imperial Coronation: The Enigma of Sources and Use to Historians". www.academia.edu/HMeek.
  3. ↑ Philippe Sénac, Le monde carolingien et l'islam : contribution à l'étude des relations diplomatiques pendant le haut Moyen Âge, VIIIe – Xe siècles, L'Harmattan, 2006, 115 p. (ISBN 978-2-296-00571-6)