Vidi kôd stranice Kripton

{{Kemijski_element
|ime              = kripton
|simbol           = Kr
|redni_broj       = 36
|kemijska_skupina = plemeniti plinovi
|grupa            = 18
|perioda          = 4
|blok             = p
|izgled           = bezbojni [[plin]],<br/>na fotografiji u visokonaponskom el. polju<br/>[[Datoteka:KrTube.jpg|200px]]
|gustoca          = 3,749
|tvrdoca          = -
|atomska_masa     = 83,798(2)<ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka) 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
|specificni_toplinski_kapacitet = (25 °C) 20,786
|taliste          = -157,36<ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka) 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
|vreliste         = -153,22<ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka) 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
|toplina_taljenja = 1,64
|toplina_isparivanja = 9,08
|EK1              = argon
|EK2              = Ar
|e_konfiguracija  = 3d<sup>10</sup> 4s<sup>2</sup> 4p<sup>6</sup><ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka) 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
}}

'''Kripton''' se, kao i ostali plemeniti plinovi (izuzevši [[radon]]), može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom [[ugljen]]u. Pri frakcijskoj destilaciji zraka kripton, zajedno s [[ksenon]]om zaostaje u frakciji bogatoj [[kisik]]om, koja se odvodi u posebnu kolonu i odvaja od kisika. Pri tome se dobije sirova smjesa kriptona i ksenona, koja se koncentrira do udjela od 95%. Kisik se kemijskim putem ukloni, npr. spaljivanjem u struji vodika, a zaostali tragovi elementa uklanjaju se prevođenjem smjese plinova preko zagrijanog [[Bakar (element)|bakrenog]] praha.

Kripton je jednoatoman plin bez [[boja|boje]], [[miris]]a i [[okus]]a, nije [[Otrov|toksičan]], a hlađenjem kristalizira u obliku bijelih kristala plošno centrirane kubične strukture. [[Spektar]] kriptona ima karakteristične intenzivne linije u zelenom i narančastom dijelu, a neke su vrlo oštre (imaju vrlo malu spektralnu širinu). Stoga je [[1960.]] godine postignut međunarodni dogovor da se osnovna jedinica za dužinu [[metar]] definira pomoću valne duljine narančastocrvene linije zračenja izotopa <sup>86</sup>Kr u [[vakuum]]u (prijelaz 5p[Ol/2]1-6p[Ol/2]J preko broja tih valnih dužina: 1 m = 1650763,73 valnih dužina navedenog zračenja). Kasnije je i ova definicija redefinirana, tako da se danas metar definira preko puta što ga svjetlost prijeđe u određenom dijelu sekunde.

Kripton nema široku upotrebu zbog visoke cijene, a koristi se za punjenje niskotlačnih svijetlećih tijela (posebnih [[fluorescencija|fluorescentnih]] cijevi), za posebne vrste bljeskalica te za punjenje žarulja sa žarnom niti visoke učinkovitosti i/ili trajnosti. Kako toplinska vodljivost plina opada s porastom molekularne mase, kripton, u smjesi s [[argon]]om ili [[ksenon]]om, može bitno produžiti vijek žarulje ili povećati učinkovitost pretvorbe električen energije u svjetlost.

Kripton se koristi i kao [[laser]]ski medij u specijalnim [[Plinski laser|plinskim laserima]]. Jedan od najjačih plinskih lasera konstruiran je [[1989.]] godine u laboratoriju visokih energija u [[Los Alamos]]u ([[Teksas]], [[SAD]]) i koristi smjesu kriptona i [[fluor]]a te daje ekstremno kratke pulseve trajanja 1 ps, u kojima je koncentrirana enormna snaga. Pulsevi fokusirani na vrlo sitan uzorak razvijaju temperaturu od nekoliko milijuna [[kelvin]]a. Ovaj se laser koristi za fundamentalna istraživanja kontrolirane [[Nuklearna fuzija|nuklearne fuzije]].

Zadnjih godina [[Ekologija|ekološki]] je postao zanimljiv [[radioaktivnost|radioaktivni]] izotop 85Kr s [[Vrijeme poluraspada|vremenom poluraspada]] od 10,7 godina. U svim [[Nuklearna elektrana|nuklearnim elektranama]] ovaj je izotop radioaktivni nusproizvod koji se kontrolirano ispušta u atmosferu prilikom svake izmjene nuklearnog goriva. Tako se akumulira u atmosferi do uspostave ravnoteže između njegovog raspadanja i ispuštanja i povećava razinu prirodne radioaktivnosti,{{nedostaje izvor}} što može imati određene ekološke posljedice.

Kripton nije potpuno inertan i pod određenim uvjetima može dati kemijske spojeve. Tako npr. pri [[tlak]]u od 0,15 MPa i pri temperaturi 0 °C stvara [[Hidrati|hidrate]]. Izoliran je [[kriptonov(II)-fluorid]] (KrF2) kao bezbojan, nestabilan kristal koji se lagano raspada već pri 25 °C, a u vakuumu [[sublimacija|sublimira]]. Poznati su i neki molekulski ioni (ArKr+, KrXe+, KrH+) te kompleksni [[fluoridi]] (KrF+ ili Kr2F3+) koji se već pri sobnoj temperaturi raspadaju.

{{wječnik}}

==Izvori==
{{izvori}}

{{Kemijski elementi}}

[[Kategorija:Plemeniti plinovi]]